Koncert svečanog otvorenja Koncertne dvorane Franjo Krežma

U subotu, 28. rujna 2024. Vokalni ansambl Brevis je održao svečani cjelovečernji koncert povodom otvaranja Koncertne dvorane Franjo Krežma u Kuulturnom centru Osijek. Dirigentici Radočaj-Jerković pripala je čast osmišljavanja programa koncerta od povijesne važnosti za grad Osijek. Tom prigodom ansambl je izveo neke od antologijskih skladbi hrvatske zborske literature kao što su djela Borisa Papndopula, Slavka Zlatića i Dalibora Bukvića te praizveo više skladbi skladanih upravo za tu prigodu i posvećene Vokalnom ansamblu Brevis i dirigentici Radočaj-Jerković. Kao posebni gosti u skladbi Ad futurum! Brune Vlaheka nastupili su solisti: Anja Papa Peranović (sopran), Gordana Kalmar (mezzosopran), Ladislav Vrgoč (tenor), Berislav Jerković (bariton) i Tomislav Hajduković (udaraljke). Klavirsku pratnju realizirao je Davor Dedić.

Praizvedbe:

  • Tomislav Uhlik: Dravske idile ciklus za ženski zbor i klavir na stihove Ilke Marie Ungar (prijevod: Ana Križanović)
    • Brodić drijema
    • Na obalnim livadama
    • Duž uskog puteljka
    • Ja pođoh najzad umorna
    • Jecaj dopire drhtavog tona
    • Znala je sjediti i biti mirna 
    • Reci zašto bi suze lila
    • Rastanak s Dravom
  • Bruno Vlahek: Ad futurum! za četiri solista, ženski zbor, klavir i udaraljke op. 68
  • Davor Dedić/Branko Mihaljević: Moj Osijek u meni

Muzikologinje dr. sc. Ana Popović u programskoj je knjižici o praizvedbama napisala sljedeće:

Tomislav Uhlik: Dravske idile

Skladatelj Tomislav Uhlik se za VA Brevis i dirigenticu Antoanetu Radočaj-Jerković u povodu otvorenja osječke koncertne dvorane prihvatio se uglazbljivanja Dravskih idila, spleta od ukupno osam pjesama koje je danas zaboravljena pjesnikinja Ilka Maria Ungar (Budimpešta, 1879. – Beč, 1911.), koja je živjela i stvarala u Beču i Osijeku, posvetila Dravi i napisala za vrijeme svog života u Osijeku. Pjesme su napisane kao ‘lirski zahvaćeni trenutci’ impresije nad detaljima pejzaža tada još uvijek poprilično ruralnog Osijeka: pastiri i ovčice, zvuk tamburice, ples u kolu, umorni žeteoci, mlada djevojka koja zahvaća vodu…Taj naglašeni zavičajni izričaj ‘prve osječke pjesnikinje’, kako ju opisuje Vlado Obad, svojevrstan su ‘pogled unatrag’ na kulturno i umjetničko naslijeđe Osijeka, u kojem je svoje mjesto našla i ova žena koja nije bila iz plemićkih, već radničkih redova te se u svojim pjesmama, poprilično revolucionarno za ono vrijeme, dohvaćala i motiva čežnje, majčinstva i aktualne društvene problematike. Činjenica da je početkom 20. stoljeća u Osijeku živjela i stvarala takva umjetnica, predstavlja dobar
zalog za budućnost. No, pri uglazbljivanju njenih stihova, koje je s njemačkog prevela Ana Križanović, Uhlik se nije oslonio na folklorni idiom; njegova glazbena impresija na pejzaže koje Ungar opisuje nije potaknuta glazbenom podlogom tamburice i kola koji se spominju, već ženskim očima koje promatraju svakodnevni život. Taj intimni pogled na stvarnost glazbeno je predočen eklektičnim, gotovo impresionističkim, zborskim minijaturama koje karakterizira gusti, no ne i homofoni zborski slog i klavirska dionica koja nije tretirana kao pratnja, već kao instrumentalni komentar na vokalne dionice. Ispreplitanje dionica moglo bi se dovesti u vezu s semantičkim ispreplitanjem motiva vode sa svakodnevnim ljudskim aktivnostima koje pjesnikinja opisuje u svojim stihovima. Skladatelj nastoji slijediti zvučnost i ritmičnost samog teksta, te podređuje oblikovanje glazbe slogovnoj i zvučnoj strukturi stihova. Iako ne počiva na folkloru, zavičajnost je blago dotaknuta na samom kraju ciklusa, gdje se u harmonizaciji skriva asocijacija na slavonski melos, namijenjena onome tko ju želi čuti.

Bruno Vlahek: Ad futurum! Osim što program ovog koncerta naglašava osječke glazbene vrijednosti na kojima se temelji glazbena kultura u gradu, on predstavlja i korak prema budućnosti, što proklamira i sam naslov skladbe Brune Vlaheka, koju je po narudžbi skladao za VA Brevis povodom otvorenja koncertne dvorane. Tijekom svoje tridesetogodišnje karijere, osim kao pijanist, Vlahek se uspio nametnuti i kao skladatelj, koji svoj glazbeni jezik temelji na vezi samog izvođača i skladbe. Pri tome veliku važnost daje eksperimentu, a vidljiva je i fascinacija minimalističkim izričajem i neoklasicističkim pristupom izgradnji forme. Za tekstualni predložak u skladbi Ad futurum! za četiri solista, ženski zbor, klavir i udaraljke op. 68 Vlahek se okrenuo antičkom uzoru: Flaku Kvintusu Horaciju i njegovim Odama, no latinskom je tekstu dodao i njemačke, mađarske i hrvatske riječi, očito se oslanjajući na
multikulturalnu povijest Osijeka. Klasičnom sastavu djevojačkog zbora, vokalnih solista i klavira dodao je i bongose, a oštra i izrazito ritmična potka cijele skladbe vrlo efektno podržava ključne riječi: budućnost, grad, umjetnost i glazba, što je svojevrsni credo ukupnog projekta izgradnje koncertne dvorane i stvaranja glazbene kulture grada. Završna kulminacija nad riječima urbe et musica definitivno naglašava orijentiranost prema budućnosti.

Davor Dedić: Moj Osijek u meni
Skladba Moj Osijek u meni nije novi aranžman evergreena osječkog skladatelja Branka Mihaljevića, skladbe Moj Osijek koju nazivaju i neslužbenom himnom grada, već skladba koja je inspirirana njome. Osim nezaobilazne triolske melodije u dvije dobe koja upućuje na original, malo toga je bazirano na predlošku, a cijela skladba koncipirana je kao Dedićev dijalog s originalom. U skladbi je vidljivo dobro poznavanje zabavne glazbe kojoj pripada originalna Mihaljevićeva partitura, no izbjegavanje uobičajenih formula pri oblikovanju djela i dodavanje latinskog prijevoda stihova dovode skladbu u vezu s prilikom za koju je nastala i simbolički povezuju povijest, sadašnjost i budućnost osječke glazbene priče.

Koncert je moguće pogledati putem poveznice na You Tube kanalu Kulturnog centra Osijek.

Stručni osvrt dr. sc. Mirne Sabljar dostupan je u Vijencu, književnom listu za kulturu, umjetnost i znanost, br. 798. (10. listopada 2024.

Fotografije: Kristijan Cimer

Koncert Vokalnog ansambla Brevis i Männerstimmen Basel

U četvrtak, 19. rujna 2024. godine u 20 sati u novoobnovljenoj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku održan je koncert Vokalnog ansambla Brevis i poznatog švicarskog muškog zbora Männerstimmen Basel predvođenog dirigentom Davidom Rosselom. Na programu su bila djela Tormisa, Poulenca, Whitacrea, Derungsa, Boveta, Handa i drugih. Vokalni ansambl Brevis i dirigentica Antoaneta Radočaj-Jerković dodatno su se predstavili publici skladbama hrvatskih skladatelja Borisa Papandopula i Dalibora Bukvića.

Koncert je naišao na odlične reakcije publike i medija od kojih izdavajmo intervju dirigenata s novinarkom Glasa Slavonije Elenom Lukić.

Osvojene nagrade Vokalnog ansambla Brevis u Nišu

Vokalni ansmabl Brevis nastupio je na 29. International Choir Festival (Internacionalnim horskim svečanostima) u Nišu koji se održao od 5. do 8. srpnja 2024. godine na velikoj ljetnoj pozornici u kompleksu Niške tvrđave. Na ovom uglednom zborskom natjecanju koje se bienalno održava od 1966. godine, ove je godine nastupilo 14 pozvanih zborova iz Turske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Grčke, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Slovačke i Bugarske. Vokalni ansambl Brevis bio je jedini predstavnik Hrvatske.

Izvedbe je ocjenjivao stručni ocjenjivački žiri sastavljen od uglednih sveučilišnih profesora – dirigenata i skladatelja u sastavu: Dr. Thomas Caplin, Norveška, prof. art. Jasenka Ostojić, Hrvatska, Dr. Tamara Adamov Petijević, Srbija i Darija Andovska, Sjeverna Makedonija.

Tom prigodom Vokalni ansambl Brevis predvođen dirigenticom Antoanetom Radočaj-Jerković osvojio je sljedeće nagrade:

  • Nagradu “Miodrag Veljković Špaja” (nazvanu prema osnivaču natjecanja) za najbolju izvedbu djela inspiriranog folklornom tradicijom za skladbu Borisa Papandopula: Dodolice op. 27, II. stavak Allegretto (klavirska pratnja: Davor Dedić
  • Solistica Anja Papa Peranović osvojila je posebnu nagradu “Snežana Spasić – Vila Naissa” za najbolji solistički nastup na natjecanju za izvedbu virtuozne solističke dionice u skladbi Borisa Papandopula: Dodolice op. 27, II. stavak Allegretto.

Vokalni ansambl Brevis i Detroit Concert Choir u Zagrebu

Na poziv međunarodne zborske organizacije Classical Movements, Vokalni ansambl Brevis predvođen dirigenticom dr. Antoanetom Radočaj-Jerković i uz klavirsku pratnju Davora Dedića održao je 3. srpnja 2024. godine u crkvi Svetog Blaža u Zagrebu koncert s ugladnim američkim zborom Detroit Concert Choir (dirigent: dr. Michael A. Mitchell). Tom prigodom, Vokalni ansambl Brevis izveo je skladbe hrvatskih skladatelja Borisa Papandopula i Dalibora Bukvića. Izveli su i djela Francisca Guerrera i Knuta Nystedta. Američki gosti predstavili su se skladbama Tomasa Luisa de Victorie, Alice Parker, Stacey Gibbs i drugih.

Prije koncerta prof. dr. Radočaj-Jerković i Davor Dedić održali su umjetničku radionicu. U okviru ove radionice američke goste upoznali su s bogatom tradicijom hrvatske zborske glazbe. Predstavili su im primjere umjetničkih skladbi inspiriranih hrvatskim vokalnim tradicijama s reprezentativnog popisa UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Jezik dirigiranja: Razgovor s Antoanetom Radočaj-Jerković u podcastu Bliski susreti jezične vrste

U #234 epizodi popularnog jezičnog podcasta Bliski susreti jezične vrste, voditelj Gaj Tomaš ugostio je uglednu dirigenticu i glazbenu pedagoginju Antoanetu Radočaj-Jerković, čija je profesionalna i umjetnička karijera obilježena predanošću zborskoj glazbi i pedagoškom radu s mladima.

Epizoda pod naslovom “Jezik dirigiranja” istražuje jedinstven oblik komunikacije koji se događa između dirigenta i izvođača – bez riječi, ali bogat simbolima, gestama i emocijama. Razgovor otvara zanimljivo pitanje: je li dirigiranje univerzalni jezik? Radočaj-Jerković tumači kako se zamišljena i pomno osmišljena zvučna slika prenosi na zbor te koliko važnu ulogu dirigent ima u realizaciji glazbenog djela.

Gostujući u emisiji, Antoaneta govori i o vlastitom iskustvu na međunarodnoj sceni – uključujući nastup sa zborom Brevis u prestižnoj dvorani Carnegie Hall u New Yorku. Otkriva i što bi se dogodilo da dirigenta nema, kao i kako se kroz glazbu i govor tijela stvaraju povezanost, povjerenje i izražaj.

Epizoda “Jezik dirigiranja” dostupna je na svim vodećim digitalnim platformama:

Bliski susreti jezične vrste prvi je hrvatski podcast posvećen jeziku i lingvistici. Voditelji Gaj Tomaš i Anja Lordanić Mustać donose zanimljive razgovore s gostima koji se bave jezikom – bilo kao znanošću, umjetnošću, politikom, emocijom ili svakodnevnim alatom komunikacije.

Podcast istražuje teme poput frazema, bajki, slogana, dijalekata, govora tijela, i mnogih drugih jezičnih fenomena koji oblikuju našu stvarnost.

🎶 Ako vas zanima kako zvuči jezik koji se ne govori, već pokazuje – svakako poslušajte ovu epizodu. .

“Dirigiranje nisu samo pokreti ruku — to je govor duše, to je prenošenje ideja, osjećaja i zajedničkog daha kroz prostor, bez riječi.”
— Antoaneta Radočaj-Jerković

izvor: Bliski susreti jezične vrste

Svečani koncert Akademskog zbora i tamburaškog orkestra

Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku 12. lipnja 2024. održan je svečani koncert Akademskog pjevačkog zbora i Akademskog tamburaškog orkestra Strossmayer pod nazivom O, zemljo moja.

Riječ je o prvom zajedničkom koncertu ova dva ansambla, a koji je inicirala i predvodila prof. dr. Antoaneta Radočaj-Jerković. Na repertoaru su se našle partiture hrvatskih skladatelja Jakova Gotovca i Josipa Vrhovskog.

U prvom dijelu koncerta izvedena je kantata Hasanaginica Josipa Vrhovskog za soliste (mezzosopran, bariton i dva dječja glasa) i mješoviti zbor uz pratnju tamburaškog orkestra. Djelo je originalno skladano za ovaj sastav, a objavljeno je 1967. godine. Nastupili su Marija Ostrugnjaj kao Hasanaginica, Berislav Jerković kao Aga Hasanaga te Una Vujnovac i Marta Grbeša kao njihove kćeri.

U drugom dijelu koncerta nastupio je Operni studio Akademije (mentor: prof. dr. Berislav Jerković, klavirska pratnja: Ante Blažević) koji je izveo početne scene iz opere Ero s onoga svijeta, Jakova Gotovca.

Publiku su se osobito dojmile i izvedbe Ode zemlji i finale opere Mila Gojsalića, Jakova Gotovca u interpretaciji Anjem Papa Peranović, Akademskog mješovitog zbora i uz klavirsku pratnju Davora Dedića te Završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta u aranžamanu Pere Gotovca za zbor i tamburaški orkestar kojim je dirigirao Marko Sesar.

Prof. dr. Antoaneta Radočaj-Jerković – Članica prosudbenog povjerenstva 9. međunarodnog zborskog natjecanja Lege Artis.

Prof. dr. Antoaneta Radočaj-Jerković bila je članicom stručnog žirija na 9. međunarodnom zborskom natjecanju Lege Artis (Međunarodni horski šampionat) koje se održalo od 8. do 10. lipnja 2024. u Bošnjačkom kulturnom centru u Tuzli (Bosna i Hercegovina). Organizatori natjecanja su

Tročlano prosudbeno povjerenstvo u sastavu Csaba Kutnyánszkyi s Muzičke akademije Ferenc Liszt u Budimpešti, Rešad Arnautović, emeritus Muzičke akademije u Sarajevu i prof. dr. Radočaj-Jerković ocijenilo je izvedbe 10 zborova i vokalnih sastava iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.

Grand prix je osvojio muški ansambl Mariborski oktet.

Organizatori natjeanja su Muzički obrazovni centra “Lege Artis” Tuzla i JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona.

Više o natjecanju i nagrađenima možete pročitati ovdje.

Duruflé Requiem u Pečuhu

Akademski pjevački zbor predvođen dirigenticom dr. Antoanetom Radočaj-Jerković izveo je 24. travnja 2024. Requiem op.9. francuskog skladatelja Mauricea Durufléa. Koncert je održan u pečuškoj katedrali sv. Petra u suradnji s pečuškom biskupijom i pečuškim sveučilištem. Izvedbi su uspješno iznijeli Akademski pjevački zbor Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, mezzosopranistica Sofija Cingula i bariton Berislav Jerković i mađarski orguljaš dr. Balatoni Sandor.

Umjetnička radionica zborskog dirigiranja na Državnom skupu učitelja glazbenih škola u Puli

Profesorica Radočaj-Jerković održala je umjetničku radionicu zborskog dirigiranja na Državnom skupu učitelja i nastavnika glazbenih škola. Radionica je održana 5. travnja 2024. godine u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova u Puli. Osvrnuvši se na suvremene tendencije u radu sa zborovima, tijekom radionice najviše je pažnje bilo posvećeno interpretaciji repertoara za dječje i ženske zborove.

Radionicom se željelo posredno utjecati na kvalitetu zborskog pjevanja u umjetničkim odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
Radionica je obuhvatila strategije i metode koje su nužne kako bi zborovođe ostvarile visoke rezultate sa svojim ansamblima.
Na radionici su obrađene sljedeće teme: vokalna priprema zbora, analiza i izvedba odabranog repertoara, rad na interpretaciji skladbi, dirigentska gesta u službi interpretacije, vrednovanje dirigentskog rada.
Sudionici su vrlo aktivno sudjelovali u radionici te su na iskustven način došli do zaključaka i potencijalnih interpretativnih rješenja i preporuka.

Radionicu je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje.

Maurice Duruflé: Requiem op. 9

U sklopu nacionalnog festivala 33. Svečanosti pasionske baštine, izveden je Requiem op. 9 francuskog skladatelja Mauricea Durufléa.

Koncert je održan 21. ožujka 2024. u 19:30 sati u Katedrali sv. Petra u Đakovu.

Na koncertu su nastupili solisti Sofija Cingula, mezzosopran, Berislav Jerković, bariton te Akademski pjevački zbor Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Orguljaš je bio mađarski umjetnik Sandor Balatoni.

Izvedbom je dirigirala Antoaneta Radočaj-Jerković.

Koncert je organiziran u suradnji s Đakovačko-osječkom nadbiskupijom i Uredom za crkvenu glazbu.

Osvrt na koncert dostupan je u Književnom listu za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac, broj 784.