Antoaneta Radočaj-Jerković

Oblikovanje glazbene izvedbe za predstavu Sanjareva priča

U subotu, 12. ožujka 2023. u Gradskom kazalištu Požega održana je svečana premijera predstave Sanjareva priča. Dramski tekst akademika Borisa Senkera i originalnu glazbu skladatelja Massima Brajkovića na pozornicu je postavio redatelj Robert Raponja uz autorski tim u sastavu: glazbeno vodstvo Antoaneta Radočaj-Jerković; klavir i improvizacija: Davor Dedić; kostimografija: Nina Silobrčić; scenografija: Breza Žižović; scenski pokret: Sanela Janković Marušić; impro teatar i jezični savjetnik: Željka Flegar; asistent kostimografa i scenografa: Krešimir Tomac; oblikovatelj svjetla: Goran Krmpotić; majstor tona: Dario Hak; rekviziterka: Marija Matijanić; garderobijerka: Ljiljana Rodić; dizajn plakata: Krešimir Tomac

GLUMCI

Josip Kučan, Katica Šubarić, Lucija Subotić, Gabrijel Perić, Nikola Radoš, Davor Tarbuk, Anastasija Goško, Matko Trnačić, Matea Tustanovska, Domagoj Pintarić, Fran Hercog, Dorian Vicić, Ana Dora Bajto, Ana Lanšćak, Mathilde Vukosavljević, Gabrijela Redžić

ZBOR

Tena Labuhar, Anett Glavak, Petra Lion, Tamara Lisac, Paul Grubić, Goran Mandić, Mihael Ferčec

Sanjareva priča suvremeni je kazališni moralitet, dramska predstava s elementima mjuzikla. Predstava je multijezična scenska igra s pjevanjem, a izvodi se na pet jezika – hrvatskom, talijanskom, njemačkom, slovenskom i engleskom.

Više o predstavi možete pročitati na stranicama kazališta

Predstava u medijima:

Slavonski.hr

Fotografije preuzete s društvenih mreža Gradskog kazališta Požega

Horizont-vučedolski misterij u emisiji Putovi hrvatske glazbe na Hrvatskom radiju

U višestruko nagrađivanoj radijskoj emisiji Putovi hrvatske glazbe urednice Ive Lovrec Štefanović, na trećem programu Hrvatskog radija, u petak, 10. veljače 2023. emitirana je snimka izvedbe skladbe Dalibora Bukvića Horizont-vučedolski misterij koju je Vokalni ansambl Brevis i Ženski zbor Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku pod dirigentskim vodstvom Antoanete Radočaj-Jerković ostvario 26. studenog 2022. u zagrebačkoj Laubi.

Razgovor sa skladateljom o nastanku djela i dosadašnjim izvedbama kao i snimku live izvedbe možete poslušati ovdje

tekst preuzet sa stranice www.radio.hrt.hr

Objavljena opera za djecu Šumska kraljica

U izdanju diskografske kuće Croatia Records, objavljen je album s prvom hrvatskom operom za djecu Šumska kraljica, skladatelja Franje Štefanovića (1879-1924). Opera je nastala 1919. godine, a skladana je za soliste, dječji zbor i klavir.

Operni ansambl ove izvedbe čine:

Ružica – šumska kraljica: Anja Papa, sopran

Vilinska kraljica: Ivana Medić, sopran

Kralj patuljaka: Berislav Jerković, bariton

Dinko: Karlo Miličević, bariton

Vile i patuljci: članice zborova Instituta za zborsku glazbu Polifonija

Klavir: Davor Dedić

Dirigentica: Antoaneta Radočaj-Jerković

Opera je snimljena u Kulturnom centru Osijek u prosincu 2021. godine.

Glazbeni producent: Davor Dedić

Mix i mastering: Aleksandar Stanković

Ilustracije i vizualno oblikovanje: Zdenko Bašić

Urednici izdanja: Nikolina Mazalin i Nikola Knežević

O djelu i skladatelju:
Franjo Štefanović rodio se u Petrovaradinu 1879. godine gdje je i umro 1924. godine. Završio je učiteljsku školu u Osijeku i radio kao učitelj u Slankamenu, Čereviću i Petrovaradinu. Glazbeno je djelovao kao zborovođa, skladatelj i glazbeni pedagog. Usavršavao se na glazbenoj školi Glazbenoga zavoda u Zagrebu gdje je položio ispit za učitelja pjevanja u učiteljskim i srednjim školama. Za svog kratkog života posvetio se skladanju uglavnom vokalne glazbe. Budući da je godinama djelovao kao zborovođa petrovaradinskog pjevačkog društva Neven njegov skladateljski opus usmjeren je prema zborskim skladbama za odrasle i djecu te se sastoji od skladbi za muški zbor (71), mješoviti zbor (37), dječji zbor (22) i pjesama za glas i klavir (15). Skladao je i pet misa te drugih sakralnih djela. Među opsežnijim djelima ističu se balada Majčina pjesma za soliste, zbor i klavir te nedovršeni oratorij Prvi grijeh.
Posebno je značajan Štefanovićev opus pjesama i scenskih djela za djecu. Prema navodima muzikologa Josipa Andreisa njegova je najveća zasluga što je prvi kod nas počeo pisati opere za djecu te se smatra začetnikom te vrste na ovim prostorima. Skladatelj Ivan pl. Zajc, 1911. godine napisao je glazbenu bajku Krasuljica, ali zbog prisutnosti govornih dijaloga, Andreis u predgovoru drugom izdanju partiture opere Šumska kraljica iz 1972. godine, navodi da se Krasuljica ne može u potpunosti smatrati operom te ističe Franju Štefanovića kao prvog hrvatskog skladatelja dječjih opera. Napisao je ukupno četiri takva djela U vilinoj gori, Šumska kraljica, Na Orlovgradu i Seoba Slavena.

Opera za djecu Šumska kraljica (1919.) je njegovo najpoznatije djelo. Riječ je o operi iznimne estetske vrsnoće, karakteristične pjevne melodioznosti s povremeno jedva čujnim prizvukom narodnih napjeva obojanih u romantičarsko harmonijsko ruho koja budi dječju maštu i potiče rano zanimanje djeteta za muziciranje.

Album je dustupan na svim streaming servisima, a u fizičkom obliku na prodajnim mjestima Croatia Records.

Iz medija: CMC Glas Slavonije

Brevis božićni specijal – live koncert za slušatelje HRT Radio Osijek

Vokalni ansambl Brevis pod ravnanjem dirigentice Antoanete Radočaj-Jerković i uz klavirsku pratnju Davora Dedića u studiju HRT – Radio Osijek snimio je za slušatelje HRT Radio Osijek koncert i glazbenu emisiju pod nazivom Božićni Brevis specijal. Urednik emisije je Dražen Dragušica, a emisija je emitirana u srijedu 21. prosinca i subotu 24. prosinca 2022 godine kao dio serije radijskih emisija Draženov osječki glazboplov. U dvosatnom programu ansambl je uživo izvodio poznate svjetske božićne evergreene i obrade kao što su: arr. John Leavitt: Carol sing, Stephen Flaherty: Once upon a December, PINKZEBRA: Winter lullaby, John Rutter: Christmas lullaby, L. Grossman/H. Onorati, arr. Jay Althouse: Little Drummer Boy/Peace on Earth, arr. Greg Gilpin: A Holiday Road of Carols, Muc Ismailovski/arr. Davor Dedić: Božić dolazi, Buddy Green, arr. Pentatonics Mary did you know, Johnny Marks/arr. Alan Billingsley: Rocking holidays i druge.

Emisiju je moguće poslušati preko slušaonice Hrvatskog radija – Draženov glazboplov ili preko poveznice:

Izvor: HRT – Radio Osijek

16. Glaz-B-os

Od 19. do 21. prosinca 2022. na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku održane su 16. glazbene božićne svečanosti Glaz-B-os. Riječ je o glazbenom festivalu čija je osnivačica i umjetnička voditeljica izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj-Jerković, a nositelji aktivnosti studenti Odsjeka za glazbenu umjetnost Akademije. U tri festivalska dana izvedena su dva cjelovečernja koncerta, dvije praizvedbe te je održano sedam predavanja i šest radionica. Festival je tradicionalno završio natjecanjem studentskih vokalnih ansambala.

Izvor: Glaz-B-os

Praizvedba skladbe Erthe upon Erthe Vanesse Kovačević

U programu pod nazivom PODNEVNA PRAIZVEDBA, 21. prosinca 2022. godine u svečanoj dvorani Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku praizvedena je skladba Erthe upon Erthe za ženski vokalni ansambl i udaraljke mlade skladateljice i apsolventice sveučilišnog studija Kompozicija u razredu red. prof. Davora Bobića Vanesse Kovačević. Skladbu su izvele Anja Papa, Vanessa Kovačević, dr. sc. Majda Milinović, Lucija Uglik, Karla Bertić i Magadlena Glavica pod umjetničkim vodstvom izv. prof. art. dr. sc. Antoanete Radočaj-Jerković.

Koncert zborova i solista Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku Winter WonderART

U utorak, 20. prosinca 2022. u Svečanoj dvorani Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku održan je cjelovečernji koncert zborova i vokalnih solista nazvan Winter WonderART. Pod ravnanjem dirigentice izv. prof. art. dr. sc. Antoanete Radočaj-Jerković i uz klavirsku pratnju Davora dedića, v. pred. nastupila su tri zbora: Mješoviti pjevački zbor, Komorni zbor i Ženski pjevački zbor Akademije.

Na programu su bila djela Jacoba Arcadelta, Césara Francka, Benjamina Brittena, Leonarda Bernsteina, Johna Ruttera i drugih.

Atmosferu koncerta odlično prenose fotografije Tomislava Šilovinca.

Praizvedba Sanja Drakulić: Prozori

U programu pod nazivom PODNEVNA PRAIZVEDBA, u utorak 20. prosinca 2022. u svečanoj dvorani Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Komorni zbor Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku pod ravnanjem izv. prof. art. dr. sc. Antoanete Radočaj-Jerković praizveo je skladbu Prozori skladateljice Sanje Drakulić. Riječ je o skladbi nastaloj na stihove Vesne Parun koju je 2020. godine Hrvatski sabor kulture nagradio drugom nagradom na godišnjem Natječaju za nove skladbe. Hrvatski sabor kulture dodijelio je pravo prve javne izvedbe Komornom zboru Akademije i dirigentici dr. Antoaneti Radočaj-Jerković.

izvor: Glaz-B-Os

Sudjelovanje na Međunarodnom zborskom festivalu Melodianum u Kikindi (Srbija)

Od 8. do 11. prosinca 2022. godine profesorica Antoaneta Radočaj-Jerković sudjelovala je u svojstvu članice stručnog ocjenjivačkog žirija na 3. Međunarodnom zborskom festivalu Melodianum u Kikindi (Republika Srbija). Riječ je zborskom natjecanju koje je ove godine okupilo 40-tak zborova i vokalnih ansambala iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a koji su se natjecali u devet natjecateljskih kategorija.

Osim natjecateljskog dijela, festival je uključivao i program predavanja, umjetničkih radionica te revijalne koncerte pozvanih zborova.

Tako je u velikoj dvorani Kulturnog centra Kiknda 9. prosinca 2022. od 18 do 19,30 sati pozvano predavanje na temu “Zborska umjetnost – iz različitih perspektiva” održala dr. Antoanete Radočaj-Jerković u kojem se posebno osvrnula na različitost u očekivanjima i potrebama u procesima suradničkog rada između dirigenta i pjevača. U subotu, 10. prosinca 2022. u 17 sati predavanje na temu vokalne tehnike održala je dr. i dr. um. Agota Vitkai Kučera s Akademije umetnosti u Novom Sadu.

U koncertnom dijelu festivala nastupili su Mješoviti zbor Pevačkog društva “Prepodobni Rafailo banatski” dirigentica mr. Senka Milisavljević, vokalni sastav “Res Miranda” iz Novog Sada, Muška vokalna grupa “Panonika” i Zrenjaniski komorni orkestar, dirigent Mikica Jevtić.

Organizator festivala je Kulturni centar Kikinda.

Izvedba djela Horizont – vučedolski misterij u zagrebačkoj Laubi

U zagrebačkoj Laubi – kući za umjetnost i ljude, u subotu je 26. studenog 2022. u 19 sati održana zagrebačka premijera i ujedno treća izvedba skladbe Dalibora Bukvića: Horizont – vučedolski misterij. Skladbu su izveli združeni ženski zborovi: Vokalni ansambl Brevis i Ženski zbor Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Klavirska je pratnja bio Davor Dedić, a solistice: Anja Papa, sopran i glumica Ana Dora Bajto. Izvedbom je dirigirala Antoaneta Radočaj-Jerković koja je ujedno i idejna začetnica projekta i autorica umjetničkog koncepta izvedbe.

Projekt je zaintrigirao zagrebačku publiku koja se odazvali u velikom broju kao i glazbene kritičare čije osvrte možete pročitati ili poslušati u nastavku.

Na portalu glazba.hr možete pročitati osvrt ugledne kritičarke Maje Stanetti ili poslušati radio kritiku muzikologinj Nine Čalopek na trećem programu Hrvatskog radija u emisiji Sedam dana hrvatske glazbe.

Sedam dana hrvatske glazbe

O projektu iz programske knjižice zagrebačkog koncerta prenosimo:

“Sklad u vrtlogu vremenskog beskraja.”
Dalibor Bukvić

“Suradnja opjevana združivanjem Vokalnog ansambla Brevis i Ženskog zbora Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, riječima skladatelja začeta je jednog predsolisticijskog podneva u lipnju 2021. godine. Vrtlog ideja inspiriran potragom dirigentice za glazbenim ostvarenjem fascinacije vučedolskom kulturom, Dalibor Bukvić nedugo zatim razvio je skiciranjem teme Pjeva čaranja. Djelo obilježeno apstrahiranjem elemenata astralnog simbolizma i
ritualnog šamanizma od tada se mjesecima razvija kao plod razmjene stvaralačke i interpretacijske energije obogaćene ulomcima iz knjige Kartografija ljubavi: Dunavom Helene Sablić Tomić. Ugodnu suradnju s voditeljicom zbora skladatelj je opisao riječima: “Neke stvari zvučale su drugačije od onoga kako sam ih zamislio… Zvučale su bolje.” Rujanska praizvedba u Muzeju vučedolske kulture
čiji prostor rezonira sa ozračjem mistične arhaičnosti djela, praćena je video materijalom (Josip Grizbaher) u kojemu putem koreografiranog scenskog pokreta (Vuk Ognjenović) izvođačice evociraju vizualna tumačenja glazbenog sadržaja kroz oblike trokuta, valova, krugova i zvjezdanih konstelacija na arheološkom lokalitetu Vučedola. Nakon vukovarske, izvedbe na Danima Milka Kelemena u Slatini, večerašnje u zagrebačkoj Laubi te nadolazećih u Zadru i Osijeku, planovi za budućnost projekt vode do izdavanja djela. Jezgra kompozicije oblikovana je na temelju pramotiva drevnih civilizacija, horizonta, zviježđa Orion i Sunca, čiji motivi prožimaju glazbene brojeve.”

Mia Reba & Sara Vrdoljak
Udruga studenata muzikologije fusNota
Muzičke akademije u Zagrebu