
.

Antoaneta Radočaj-Jerković: Zborsko pjevanje u odgoju i obrazovanju
Nakladnik: Umjetnička akademija u Osijeku
ISBN: 978-953-58055-8-8
Godina izdavanja: 2017.
Knjiga Zborsko pjevanje u odgoju i obrazovanju istražuje područje glazbene umjetnosti, primarno glazbenih aktivnosti vezanih uz pjevačke zborove u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Ustanovljeno je da je zborsko pjevanje u školama vrlo prisutno, ali još uvijek nedovoljno istraženo. Na osnovi analize relevantne literature te rezultata domaćih i stranih istraživanja, knjiga nudi smjernice za kvalitetnije usklađivanje aktivnosti zborskog pjevanja u školama s općim ciljevima suvremenog odgoja i obrazovanja, interesima učenika i učitelja te nastojanjima glazbenih stručnjaka za proširenjem umjetničkog utjecaja i djelovanja u području kreiranja kulture suvremene škole. Knjiga donosi pregled stanja u praksi na svim razinama i oblicima institucionalnog obrazovanja (osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko, obvezno i opće te fakultativno- umjetničko obrazovanje). Razmatrani su elementi koji utječu na ostvarenje uspjeha u zborskom pjevanju, pobuđuju interes učenika te dovode do mogućeg napretka. Utvrđena je višestrukost uloga zborskoga pjevanja u suvremenom odgoju i obrazovanju u odnosu na usmjerenost prema potrebama učenika i škole. U odnosu na potrebe učenika istaknute su i obrađene glazbeno- razvojna, estetska, odgojna i socijalna uloga, a u odnosu na potrebe škole i društvene zajednice kulturno-umjetnička i kulturno-javna. Navedene uloge ostvaruju se putem glazbenog, odgojnog i obrazovnog rada na razvijanju i unapređenju glazbenih sposobnosti, sklonosti i vještina učenika te na ostvarenju ciljeva, sastavnica i sadržaja koji doprinose njihovom osobnom rastu i razvoju.
“Rezultati istraživanja govore u prilog isticanju značaja i važnosti koje zborsko pjevanja ima u općeobrazovnim školama, a koje mu se permanentno umanjuje dokidanjem satnice, statusa i uvjeta potrebnih za izvođenje. Takav odnos prema zborskom pjevanju, nastao uslijed nepovoljnih organizacijskih rješenja, često rezultira osjećajem nezadovoljstva prema rezultatima rada kod učenika i učitelja te utječe na dostojanstvo i ugled aktivnosti i sudionika u školi i zajednici. Većini učenika osnovnih općeobrazovnih škola pjevanje u zboru bit će jedini doticaj s osobnom glazbenom realizacijom za koju su prema rezultatima istraživanja značajnije intrinzično motivirani od ostalih učenika, što znači da su spremni i voljni za učenje, vježbanje i napredovanje. Na učiteljima je da učenički pozitivni interes za pjevanjem oblikuju u kvalitetnu glazbenu izvedbu, a na sustavu obrazovanja da ih u tome sistematski i logistički podrži”.
(Radočaj-Jerković, 2017:187)
Sadržaj knjige:
1 Uvodna razmatranja
2 Definiranje uloge zborskoga pjevanja u odgoju i obrazovanju
3 Kultura, kulturna djelatnost škole i slobodno vrijeme učenika
Kultura škole; Kulturna i javna djelatnost škole; Slobodno vrijeme;
Aktivnosti slobodnoga vremena i obitelj; Aktivnosti slobodnog vremena i škola Umjetničke škole i slobodno vrijeme učenika; Aktivnosti slobodnog vremena, društvene organizacije za djecu i mlade i ustanove u kulturi
4 Izvannastavne aktivnosti
Kurikulum izvannastavnih aktivnosti; Organizacija rada u izvannastavnim aktivnostima; Glazbene izvannastavne aktivnosti
5 Zborsko pjevanje u sustavu odgoja i obrazovanja
Ciljevi i zadatci zborskog pjevanja u odgoju i obrazovanju; Povijesna dimenzija zborskog pjevanja u odgoju i obrazovanju
Pjevanje u najranijim oblicima glazbenog obrazovanja; Razvoj pjevačkih škola i zborova pod utjecajem kršćanstva; Kantorei – školski pjevački zborovi iz vremena reformacije; Pjevanje u glazbenom obrazovanju 17., 18. i 19. stoljeća; Pjevanje u okviru glazbeno-pedagoških koncepata 20. stoljeća; Zborovi na američkom kontinentu
Organizacija rada zborskoga pjevanja u školama
Planiranje zborskog programa; Audicija, selekcija i odabir pjevača; Organizacija rada u okviru zborskih pokusa – Uvodni dio pokusa – tehničke vježbe; Obrada i učenje novih sadržaja; Uvježbavanje i rad na interpretaciji; Završetak pokusa – glazbeni doživljaj; Javni nastupi; Kultura pjevačkog zbora
Uloga voditelja pjevačkog zbora
6 Položaj zborskoga pjevanja u školama u Republici Hrvatskoj – rezultati istraživanja
Neke karakteristike školskih pjevačkih zborova u Republici Hrvatskoj; Zborsko pjevanje iz učeničke perspektive; Motivacijski čimbenici zbog kojih se učenici priključuju aktivnostima zborskoga pjevanja
Iz predgovora…
Suvremena pedagogijska nastojanja u području umjetničkog obrazovanja, nastala na promjenama koje je u hrvatski školski sustav unio kurikularni model promišljanja odgoja i obrazovanja, stvorila su potrebu za preispitivanjem i unaprjeđivanjem dosadašnjeg pristupa svim sastavnicama odgojno-obrazovnog djelovanja. Novosti koje donosi kurikulumski pristup u pogledu nastave usmjerene na učenika s naglaskom na razvijanju generičkih kompetencija, a ne na prijenosu znanja, u pogledu multiperspektivnosti u obradi pro- gramskih sadržaja i interdisciplinarnog planiranja većih odgojno- obrazovnih područja, zahtijevaju rekonceptualizaciju primjene dosadašnjih nastavnih metoda i oblika rada, uvođenje novih nastavnih sadržaja, osmišljeniju suradnju škole i roditelja i, napokon, stvaranje poticajnog i kreativnog školskog ozračja usmjerenog na razvijanje svih životnih potencijala učenika.
Ovom knjigom željelo se na temelju sinteze teorijskih spoznaja i empirijskih rezultata istraživanja uočenih uslijed autoričina rada na izradi doktorske disertacije pod nazivom Uloga zborskoga pjevanja u kurikulumu suvremene škole, analizirati i evaluirati zborsko pjevanje u hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja te ponuditi smjernice za daljnje unaprjeđenje.
Knjiga je namijenjena dirigentima svih vrsta pjevačkih zboro- va, učiteljima zborovođama, učiteljima Glazbene kulture, Glazbene umjetnosti i primarnog obrazovanja, studentima umjetničkih akademija i učiteljskih fakulteta, znanstvenicima i umjetnicima, kao i drugima zainteresiranima za umjetnički i pedagoški rad sa zborovima.
Također, knjiga je namijenjena i svim ostalim zaljubljenicima u zborsko pjevanje, a prvenstveno onima koji prepoznaju pjevački zbor ne samo kao skupinu ljudi koja pjeva zajedno, nego kao instrument koji diše zajedno i to tako da dah dijeli naizmjence, koji slušaju jedni druge i usklađuju se prema zajedničkoj ideji izvedbe, svjesni činjenice da su uspješni u onome što rada samo ukoliko ostvare za- jednički uspjeh.
Pjevački zbor u odgoju i obrazovanju predstavlja i zajedničko odrastanje, prijateljevanje, glazbu koju će učenici voljeti i kad odrastu, prve natjecateljske izazove, discipliniranost, usvajanje pozitivnih radnih navika, unutarnju borbu sa strahom od javnog nastupanja, razvoj samosvijesti, samopotvrđivanje, timski rad, radovanje, druženje, uspomene koje će se dugo godina nakon odlaska iz škole i zbora prepričavati. Pjevati u zboru znači i upoznavati nove prijatelje, razvijati osjećaja za toleranciju i povezanost, ali i učiti se strpljenju i povjerenju.
Zborsko pjevanje je prije svega umjetnost, za mnoge učenike jedina u kojoj će se okušati i u kojoj će se ostvariti. I to je više nego dovoljno da se zborskom pjevanju u odgoju i obrazovanju posveti ova knjiga, kao i svima onima koji u zborovima pjevaju, vode ih, podržavaju ili možda nikada nisu zapjevali jer nisu imali hrabrosti i samopouzdanja, a željeli su.
Autorica

.
Antoaneta Radočaj-Jerković: Pjevanje u nastavi glazbe
Nakladnik: Umjetnička akademija u Osijeku
ISBN: 978-953-58055-9-5
Godina izdavanja: 2017.

Znanstvena monografija Pjevanje u nastavi glazbe predstavlja izuzetno veliki doprinos suvremenoj glazbenoj pedagogiji, budući da se bavi jednom os temeljnih aktivnosti nastave glazbe u općeobrazovnoj školi- pjevanjem. Unatoč važnosti pjevanja kao jedne od središnjih aktivnosti nastave glazbe, u hrvatskoj glazbeno- pedagoškoj literaturi istraživanju pjevanja do sada se nije pridavao veliki značaj. U metodičkom smislu, više se pažnje posvećivalo pjesmama nego aktivnosti te je takav pristup doveo do pojave dominacije sredstva nad ciljem, odnosno pjesme nad pjevanjem. Ono što je posebno zanimljivo u ovoj monografiji jest činjenica da autorica pristupa fenomenu pjevanja kao nečemu što je naučeno i razvojno, a ne kao urođenom glazbenom ponašanju te slijedom toga pokušava ponuditi rješenja koja bi mogla biti od pomoći u ostvarenju tako postavljenog cilja.
izv.prof.dr.sc. Snježana Dobrota
“Pjevanju se u nastavi glazbe pristupa kao jednostavnoj, učenicima poznatoj aktivnosti koja svoju realizaciju doživljava ili učenjem novih pjesama ili postizanjem vesele razredne atmosfere. Doista, pjevanjem se može oplemeniti razredna atmosfera, ali jedino ako se aktivnost pjevanja izvodi kvalitetno, ako se pjevaju glazbeno vrijedne pjesme te ako učitelj uspije poučavanje takvog pjevanja pretvoriti u radosnu, stvaralačku i sudioničku aktivnost. Pjevanjem se također može razvijati pozitivan odnos prema glazbi, a kod dijela posebno sklonih učenika čak i ljubav prema glazbi koja nikako ne bi smjela biti zanemarena i podcijenjena kategorija glazbenog odgoja i obrazovanja. Uloga učitelja u posredovanju vrijednosti glazbene umjetnosti pjevanjem očitovat će se upravo u činjenici je li uspio zadržati, razviti i unaprijediti učenički interes za glazbu koju izvode”.
(Radočaj-Jerković, 2017a: 165-166)
Sadržaj knjige:
1 Uvod
2 Povijesni pregled položaja pjevanja u nastavi glazbe
Razvoj pjevanja u nastavi glazbe na europskom kontinentu;Položaj pjevanja u nastavi glazbe u povijesti Sjedinjenih Američkih Država; Pjevanje u hrvatskom obrazovanju od 19. stoljeća do danas
3 Karakteristike dječjeg pjevačkog glasa
Dobne karakteristike dječjeg pjevačkog glasa; Razvojne karakteristike dječjeg pjevačkog instrumenta
Pjevačko držanje; Pjevačko disanje; Fonacija i produkcija glasa; Dikcija i artikulacija; Glazbena ekspresivnost i muzikalnost
4 Pjevanje u nastavi glazbe
Pjevanje u nastavi glazbe na primarnom stupnju obrazovanja; Pjevanje u predmetnoj nastavi glazbene kulture; Pjevanje u izbornoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima
5 Pjesme u nastavi glazbe
Kriteriji za odabir pjesama za pjevanje u nastavi; Modeli poučavanja nove pjesme; Tonaliteti i opsezi pjesama za pjevanje
6 Kategorizacija pjesama u nastavi glazbe; Narodne pjesme; Umjetničke pjesme; Popularne pjesme; Prigodne pjesme; Didaktičko-funkcionalne pjesme; Kanoni
Iz predgovora…
Knjiga koja je pred Vama nastala je uslijed višegodišnjeg interesa prema pjevanju kao jednoj od temeljnih aktivnosti u nastavi glazbe. Istražujući pjevanje u školskom okruženju u okviru nastave Glazbene kulture i izvannastavnih aktivnosti, pokušali smo razjasniti razloge zbog kojih je pjevanje postiglo status omiljene glazbene aktivnosti kojoj su podjednako skloni i učenici i učitelji. Unatoč atraktivnosti multimedijalnog glazbenog obilja kojem su učenici svakodnevno izloženi, kao i atraktivnosti drugih sadržaja koje donosi škola, učenici i dalje vole pjevati.
Razlozi zbog kojih je pjevanje postalo i ostalo temeljna aktivnostu procesu poučavanja glazbe mogu se objasniti prije svega glazbenom sadržajnošću područja, ali i psihološkim i socijalnim aspektima uloge pjevanja u životu ljudi. Navedena sadržajnost i uloga manifestira se povezanošću pjevanja i ljudskih emocija, pjevanjem kao sredstvom komunikacije, različitim socijalnim ulogama pjevanja u
životu, što potvrđuju i sljedeći navodi:
• Pjevanje iskonski reflektira ljudske emocije u trenucima zanosa, sreće, tuge, boli (Cooper, Kuersteiner, 1965),
• Pjevanje predstavlja elementarni, ljudski, nagonski medij komunikacije (Swears, 1985),
• Pjevanje predstavlja elementarni oblik ljudske ekspresije (Phillips, 1996).
Nažalost, čest je slučaj da interes za pjevanje kod učenika uslijed odrastanja opada ili se čak u potpunosti gubi. Takav je gubitak interesa za pjevanje razumljiv, nije ekskluzivno vezan uz nastavu glazbe u hrvatskim školama, nego ga pronalazimo i drugdje. Razlozi zbog kojih učenici gube interes za pjevanje najčešće su neglazbene prirode te su povezani s fizičkim, psihosocijalnim, emocionalnim i kognitivnim promjenama uslijed odrastanja, općenitim smanjenjem interesa za školske odgojno-obrazovne sadržaje, rodnim stereotipima prema kojima je pjevanje aktivnost koja se percipira kao primarno ženska te drugim, sličnim razlozima. Ipak, ne možemo se ne zapitati utječu li, i u kojoj mjeri, organizacija, sadržaji i rezultati nastave glazbe u području pjevanja na gubitak interesa. Iako je riječ o jednoj od temeljnih aktivnosti nastave glazbe u općeobrazovnoj školi koja je takav status zadržala od samih poče-
taka glazbene poduke do danas, istraživanju pjevanja u nastavi u hrvatskoj glazbeno-pedagoškoj literaturi do sada se nije pridavala veća značajnost. Pjevanje u nastavi glazbe tretiralo se kao aktivnost koja se relativno lako izvodi te ju nije potrebno posebno metodički i umjetnički elaborirati. U metodičkom smislu, više se pažnje posvećivalo pjesmama nego aktivnosti te je takav pristup doveo do pojave dominacije sredstva nad ciljem, odnosno pjesme nad pjevanjem. Knjiga u okviru šest većih cjelina donosi analizu povijesnih aspekata područja u europskom, sjevernoameričkom i hrvatskom kontekstu, analizu sadržaja nastave, odnosno pjesama predviđenih za pjevanje, pregled metoda rada u odnosu na planiranje, realizaciju i izvođenje aktivnosti, a sve sukladno karakteristikama i mogućno-
stima dječjeg pjevačkog instrumenta. Na tragu razmišljanja suvremenih glazbenih pedagoga i istraživanja na temu dječjeg pjevanja, ovom smo fenomenu pristupili kao naučenom i razvojnom, a ne kao urođenom glazbenom ponašanju te smo pokušali ponuditi rješenja koja mogu pomoći u ostvarenju tako postavljenog cilja. Knjiga između ostalog sadrži proširene teme te dijelove radova koje je autorica objavila u glazbenopedagoškoj periodici i izlagala na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, a namijenjena je učiteljima Glazbene kulture i primarnog obrazovanja, studentima umjetničkih akademija i učiteljskih fakulteta, znanstvenicima i umjetnicima, kao i drugima zainteresiranima za područje pjevanja u odgoju i
obrazovanju.
Nadamo se da će vam prijedlozi i razmišljanja koje donosimo
pomoći u kompetentnom, uspješnom i radosnom pjevanju s Vašim
učenicima te da će naši savjeti doprinijeti popularizaciji i daljnjoj
afirmaciji pjevanja u nastavi glazbe kao aktivnosti koja podjednako djeluje na razvijanje umjetničkih potencijala učenika, kao i na postizanje kvalitetnog, poticajnog, suradničkog, vedrog i optimističnog razrednog ozračja.
Autorica
“Da bi se učeničko pjevanje moglo procijeniti kao lijepo, potrebno je prije svega ostvariti intonativnu točnost. Intonativna preciznost u pjevanju predstavlja temeljnu kvalitetu koja se očekuje od svakog oblika pjevanja.”
(Radočaj-Jerković, 2017:74)